Od ukupno 7,408 milijardi ljudi na Zemlji, njih 1,313 milijarde priznaju se katolicima. Ovo je pregled trenutne statistike.
Novi statistički godišnjak Katoličke Crkve objavio je nove brojke za 2017. godinu. S jedne strane nema većih iznenađenja, ali s druge strane nude se nove perspektive na temu različitih rasprava o stanju Crkve u svijetu. Naglašavamo da je u ovom tekstu riječ o statistici Katoličke Crkve, a ne kršćanskih Crkava uopće.
Ukupno je u svijetu nešto više od 1,3 milijarde katolika. Oko polovice njih, ukupno 48,5 %, živi u Sjevernoj i Južnoj Americi. Jedna petina (21,8 %) katolika živi u Europi, a tek je svaki deseti (11,1 %) Azijat. Tamo i u Africi (17 % svjetskih katolika) zabilježen je najjači brojčani rast u Crkvi. Tako je, u odnosu na prethodnu godinu, broj porastao za 2,5 % u Africi, a 1,5 % u Aziji. U Europi je broj katolika ostao približno isti.
Najkatoličkiji kontinent još uvijek je Latinska Amerika. Ondje katolici čine 86,6 % od ukupnoga broja stanovnika. U Europskim zemljama taj udio iznosi oko 50 %, dok je najmnogoljudniji kontinent Azija naseljen katolicima s udjelom od tek 3,3 %. Istovremeno Azija nudi najveći broj novih duhovnih zvanja. U ovom je trenutku približno svaki treći bogoslov iz Azije. Oko 27 % bogoslova u svijetu podrijetlom je iz obiju Amerika, a jednako toliko iz Afrike. Bogoslova koji bi bili podrijetlom iz Europe u svijetu je tek 15 %. To je dokaz kako se mijenja slika Katoličke Crkve u svijetu.
Krajem 2017. godine u službi Crkve bilo je „zaposleno“ 4,67 milijuna ljudi. To su svećenici, katehete, redovnici i redovnice te đakoni. Taj je broj porastao za 0,5 % u odnosu na prethodnu godinu. Broj svećenika u svijetu (414 582) i svećeničkih kandidata (115 328) umanjeni su pak u odnosu na prethodnu godinu: – 0,1 % za svećenike i – 0,7 % za bogoslove. Broj svećenika u zadnjih 10 godina nije opadao. Najveći pad brojnosti svećenika zabilježen je u Europi i u Americi.
U Europi nema mnogo mjesta za rasprave o krizi duhovnih zvanja. Naime, s obzirom na broj katolika uopće i broj svećenika, u Europi jedan svećenik pokriva 1646 katolika. U Sjevernoj Americi jedan je svećenik na 1948 vjernika, a Južnoj Americi dolazi jedan svećenik na 7203 vjernika. U Aziji jedan svećenik pokriva potrebe 2157 vjernika, a u Africi 5042 vjernika. S obzirom na to, najveća kriza duhovnih zvanja vidljiva je u Južnoj Americi i u Africi, a nipošto u Europi.
Slično je i po pitanju broja vjernika u pojedinim župama. Matematički su vjerničke zajednice u Južnoj Americi šest puta veće nego u Europi. Na tom kontinentu župe u prosjeku broje 14 000 vjernika, dok je taj broj u Europi oko 2400. Najviše župa koje vode laici ima u Sjevernoj Americi – takvih je 190 od ukupno 21 000, u postocima 0,9 %. U Europi je taj postotak 0,36%.
Izvor: Svjetlo riječi