O Blaženoj Djevici Mariji postoje četiri vjerske istine. Nazivamo ih dogmama koje su dužni vjerovati svi članovi Katoličke crkve.
- vjerska istina MARIJA BOGORODICA. Taj naslov Marija dobiva na Crkvenom saboru u Efezu 431. godine. Biskupima je tada bilo jasno da Bog kao Bog ne može imati ljudsku majku. Naslov Bogorodica znači da je ona majka Utjelovljene riječi i prava majka djeteta koji je u isto vrijeme Bog. Naziv Bogorodice upotrebljavaju kršćani Istoka, a kršćani Zapada je nazivaju Majkom Božjom. Blagdan se slavi 1. siječnja.
- vjerska istina MARIJA DJEVICA. Iako ova istina nikada nije proglašena dogmom, najstarija je. Mariju Djevicom nazivaju evanđelisti Matej i Luka. Marijino djevičansko začeće znači da je puna milosti, Božje naklonosti, da je draga Bogu.
- vjerska istina MARIJA BEZGREŠNA. Svetkovinu Marijina začeća (ali ne i bezgrešna) susrećemo u 11.stoljeću. Istaknuti bogoslovci srednjeg vijeka Albert Veliki, Toma Akvinski, Bonaventura i posebno franjevac Ivan Duns Skot smatraju da je Marija od Boga bila sačuvana od svakog grijeha u vidu zasluga zbog rođenja Isusa kako bi postala Otkupiteljeva majka. Dogmu je proglasio papa Pio IX. 8.prosinca 1854.god. Pod tom istinom Marija se objavljuje četiri godine kasnije Bernardici u Lurdu. Blagdan se slavi 8. prosinca.
- vjerska istina MARIJA NA NEBO UZNESENA. Kako je smrt posljedica grijeha, a Marija je Bezgrešna, tako je ona mogla biti izuzeta od smrti. To uznesenje nije Marijina moć, već Božja. Marija je umrla prirodnom smrću jer je imala smrtno ljudsko tijelo, ali Bog nije dopustio da njeno tijelo trune u zemlji. Naznake o Marijinom uznesenju nalazimo već kod sv. Efrema i Epifanija u 4 stoljeću. Svi bogoslovci naučavaju ovu istinu u 10. stoljeću. Papa Pio XII. je 1.studenog.1950. godine ovu istinu proglasio dogmom. Ovaj blagdan slavi se 15. kolovoza.