Sv. Matej – apostol i evanđelist

Sveti Matej, apostol i pisac prvoga evanđelja, rodio se u Kafarnaumu oko 5. godine. Prema predaji bio je po zanimanju carinik iz Kafarnauma, na području Heroda Antipe. Zvao se Levi, a otac mu je bio Alfej. Matejeva služba carinika je služba koja je bila povezana s korupcijom, nepoštenjem i suradnjom s okupatorskom rimskom vlašću i zbog toga carinici u narodu nisu bili omiljeni, smatrali su ih jednakima lopovima i bludnicama.

Matej je ubirao porez u gradu Kafarnaumu na obali Genezaretskog jezera. To bijaše prometno mjesto na glavnoj cesti od Jeruzalema u Damask. Jednog dana dok je tuda prolazio Isus sa svojim učenicima, ugleda Levija gdje sjedi u carinarnici i odmah ga poziva da pođe za njim.  Isus otvoren prema svima i za razliku od drugih, gleda duboko u srce. Matej na Isusov poziv spremno raskida s dotadašnjim načinom života i počinje svesrdno slijediti Isusov put. Nakon tog poziva priredio je gozbu u čast Isusovu, te izjavljuje da je spreman nadoknaditi što je nepravedno stekao, da polovicu svoga imanja daje siromasima i ako je koga prevario da mu vraća. Ništa ga više nije moglo rastaviti od ljubavi Kristove. Levi uzima ime Matej što znači “Božji dar”.

Od onoga što pouzdano znamo još o sv. Mateju, nalazimo u izvještajima povjesničara Euzebija. On govori da je Matej prije svojega polaska na daleko misijsko putovanje najprije propovijedao Židovima, kojima je prije nego što je otišao napisao Evanđelje na njihovu jeziku. Bio je to aramejski jezik kojim su tada govorili Židovi u Palestini. Original Matejeva Evanđelja nije sačuvan, već samo grčki prijevod. Euzebije se u svom izvještaju oslanja na stariju vijest u spisima svećenika Papije koji poistovjećuje apostola Mateja s piscem Matejeva Evanđelja. Matej je pisao svoje Evanđelje za Židove kojima je htio dokazati da je Isus obećani Mesija u kojem se ispunjaju sva starozavjetna proročanstva i obećanja. Rodoslovljem na početku dokazuje da je Isus Davidov potomak po tijelu.  Za Matejev mentalitet ključna je posljednja stranica njegovog Evanđelja jer prikazuje uskrsno otajstvo, moć Krista koji je umro i uskrsnuo, njegovu moć u Crkvi. “Dana mi je sva vlast, nebeska i zemaljska. Zato idite i učinite sve narode učenicima mojim! Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! Učite ih da vrše sve što sam vam zapovjedio! Ja sam s vama u sve vrijeme do svršetka svijeta” (Mt 28, 18-20). Tu je, doista, vrhunski trenutak Isusova života i ujedno posljednje riječi Matejeva evanđelja. Taj trenutak stoji između Isusove povijesti do tog trenutka, od njegova rodoslovlja, rođenja, propovijedanja, muke, smrti i uskrsnuća te života Crkve koja će propovijedati, naučavati i krštavati sve do konca vremena. U tom je životu Crkve najutješnija istina: “Ja sam s vama u sve vrijeme ― do svršetka svijeta.”

Iako se o Evanđelju sv. Mateja može mnogo pisati, a i pisano je, ipak o njegovu životnome putu poslije razlaza apostola ne zna se gotovo ništa, pa ni kamo je pošao naviještati Radosnu vijest. Nije poznato koliko je dugo Matej živio i kada je umro. Jedni tvrde da je umro prirodnom smrću, drugi da je kamenovan, a treći da je bio spaljen. I Zapadna i Istočna crkva štuju ga kao mučenika. Relikvije sv. Mateja nalaze se od 954. godine u katedrali talijanskog grada Salerna, no nije poznato kako su tamo dospjele. Uz njega na slikama često je anđeo koji drži pero.

Matej nas poziva na ispravno raspolaganje sa zemaljskim dobrima te nas upozorava:

“Ne zgrćite sebi blago na zemlji, gdje ga moljac i rđa nagrizaju i gdje ga kradljivci potkapaju i kradu. Zgrćite sebi blago na nebu, gdje ga ni moljac ni rđa ne nagrizaju i gdje kradljivci ne potkapaju niti kradu.” Ne možete služiti Bogu i bogatstvu” ( Mt 6, 19 – 24 ).

Molitva sv. Mateju

Bože, u neizrecivom naumu svoga milosrđa izabrao si carinika Mateja za apostola svome Sinu. Daj da i mi njegovim primjerom i zagovorom odgovorimo svome  kršćanskom pozivu i odlučno idemo za tobom. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.

Sretan imendan slavljenicima!

Preuzeto: hkm.hr