Hrvati katolici iz njemačke pokrajine NRW (Sjeverna Rajna-Vestfalija), Belgije, Nizozemske i Luksemburga hodočastili su, 21. rujna 2024. godine po 49. put Mariji Djevici Siromaha u Banneux (Belgija). Program hodočašća započeo je molitveno-meditativnim programom, molitvom krunica i pjesmom predvođenom zborom mladih iz HKM Antwerpena i Aachena. Istovremeno, hodočasnicima su svećenici bili na raspolaganju za ispovijed.
Središnje misno slavlje predvodio je fra Goran Azinović, vikar HKM Zürich, uz koncelebraciju trinaest svećenika. Prvo čitanje je pročitala je Anđela Blažević odjevena u Vrličku narodnu nošnju. Potom je zbor HKM Antwerpen otpjevao Psalam 23, nakon čega je Daniela Blažević pročitala Prvu poslanicu sv. Ivana apostola.
Fra Goran je u prigodnoj homiliji istaknuo povezanost „Djevice Siromaha i Hrvata kao marijanskog naroda“. Gospa Siromaha nas uči da su neki tragični trenuci neizbježni, ali da se uz molitvu mogu iznijeti. Molitva nikad nije besplodna i premda mnogi mole očekujući odmah plodove svoje molitve, ona urodi plodom za neka buduća vremena. Pozvani smo moliti za svoje obitelji koje su tako krhke i često siromašne, ali to siromaštvo potrebno je Bogu predati. Banneux nas kao mjesto Gospinog ukazanja poziva da možemo doći sa svojim siromašnim srcem“, neke su od poticajnih misli fra Gorana.
Pri završetku svete mise uslijedio je blagoslov nabožnih predmeta i blagoslov za bolesnike koje je izmolio nad vjernicima don Mirko Skorin. Potom je uslijedio zajednički ručak u organizaciji HKM Aachen. Ispred kapelice sv. Mihaela Arkanđela hodočasnici su zatim započeli križni put koji je predvodio župni vikar iz HKM Köln fra Ivan Režić, kojeg je osobno napisao. Na kraju hodočašća, kod hrvatske kapele, fra Ivica Radić zahvalio je svim hodočasnicima, svećenicima i posebno vjernicima iz Aachena koji su se uključili u organizaciju ovog lijepog događaja.
Banneux je malo mjesto u Belgiji s otprilike tristotinjak stanovnika, gdje se davne 1933. godine djevojčici Mariette osam puta ukazala Blažena Djevica Marija, predstavivši se kao „Djevica Siromaha”. Od tada do danas svetište je zadržalo svoj autentičan, skroman i jednostavan izgled okružen prirodom. (kta/d.b.) foto: d.b./fir)