Sveta Brigita – zaštitnica Europe

Jedna od najvećih mističarki u povijesti Crkve. Uzorna i požrtvovna majka i supruga, toliko je predano živjela da su sva njezina djeca, njih osmero, slijedila njezin put svetost. Njezin blagdan slavimo 23. srpnja.

Današnja je svetica Crkve sv. Brigita za Švedsku ono što je Jeanne d’Arc za povijest Francuske, sv. Klara za Italiju ili kraljice Jelena i Katarina za hrvatsku povijest. Sv. Brigitu drže jednom od najvećih mističarki u povijesti Crkve.

Brigita je rođena oko 1302. godine u uglednoj obitelji u Finstadu kod Upsale. U dobi od deset godina čula je jednu propovijed o muci Kristovoj koja je na nju ostavila trajan dojam. Posebice kad joj se noć nakon te propovijedi ukazao Gospodin Isus Krist i pozvao je da razmatra o njegovoj muci. Brigita se odazvala tom pozivu, tim više što je godinu dana poslije toga ostala bez majke, pa je sve do udaje u 14. godini života živjela kod tete, odvojena od oca i obitelji. Puno je trpjela, pa je i zbog toga mogla više razmatrati o muci Kristovoj.

Po očevoj volji udala se za Ulfa Gudmarssona s kojim je u braku živjela 28 godina, rodivši mu četiri sina i četiri kćeri. U jednom je viđenju Blažena Djevica Marija rekla Brigiti: ‘Nastoj oko toga da tvoja djeca postanu i moja!’ Brigita ih je zaista tako odgajala da su životopisci rekli da je odgojila svetu djecu. A i Brigitin muž, po naravi dobar čovjek, uz nju je uznapredovao u svetosti. Brigita je bila srce i duša brojne obitelji, velike kuće s brojnom služinčadi te bogatog imanja. Na sve je stigla, za sve se brinula, ali je našla vremena i za molitvu i razmatranje Kristove muke. Da se što više suobliči s Kristom patnikom, činila je pokoru, mnogo postila, a osobito strogo u korizmi. Uz to je neprestano brinula za siromašne, bolesne, patnike, posrnule djevojke.

Nakon muževljeve smrti Brigita je sve više ulazila u javni život Crkve i Europe svoga vremena. Puno je puta posredovala među zavađenim kraljevima i velikašima.

Nastojala je oko povratka papa iz Avignona u Rim. Kad se nastanila u Rimu, brinula se za hodočasnike iz njezine zemlje, da na svom jeziku dobiju propovjednike i ispovjednike.

Trudila se i oko osnutka Otkupiteljeva reda jer joj je poticaj za to davao sam Gospodin. Tu je zamisao ostvarila njezina kćer Katarina te uz odobrenje pape Urbana V. u Vadsteni osnovala samostan od dva dijela, muški i ženski. Brigita se 1372. godine dala na put u Svetu Zemlju. Kao hodočasnica je obišla najvažnija mjesta Isusova života na kojima je primala i objave od Krista i Majke Božje, što je objavljeno u spisu Objave. Objave su književno i mistično remek-djelo, a pisane su latinskim jezikom te živim, slikovitim i dramatskim stilom. Brigita razmatra o Božjem gospodstvu i njegovoj pravednosti, ali su njezine misli uvijek prožete preobilnim Božjim milosrđem. U tom djelu do izražaja dolazi velika srednjovjekovna pobožnost, osobito ona prema Kristovu čovještvu i Presvetoj Djevici. Mnogo govori i o anđelima, osobito o anđelima čuvarima. Brigita je preminula na današnji dan, 23. srpnja 1373. u Rimu, a pokopana je 1374. u Vadsteni, u samostanu kojeg je osnovala. Svetom ju je proglasio 1391. papa Bonifacije IX. Zaštitinica je udovica, Europe i Švedske.

Molitve svete Brigite, Prva molitva

Isuse Kriste, vječna slasti za sve one koji te ljube, radosti što nadilaziš svaku drugu radost i svaku želju, spasenje i ufanje svih grešnika! Ti si pokazao da nemaš većega zadovoljstva od toga da budeš među ljudima, tako da si u punini vremena uzeo i ljudsku narav iz ljubavi prema nama. Sjeti se svih patnja što si ih pretrpio od časa svojega začeća, a osobito za svoje svete Muke, kako je to bilo odlučeno i određeno po Božjem naumu u vječnosti… Presveti Otkupitelju, po zaslugama svih svojih patnja i boli što si ih pretrpio, prije svoje Muke na Križu, podijeli mi prije moje smrti milost da se savršeno pokajem, da se iskreno i potpuno ispovijedim, da učinim dostojnu zadovoljštinu i da zadobijem oproštenje svih mojih grijeha. Amen.

Sretan imendan slavljenicama!

 

Preuzeto: Hrvatska katolička mreža