Danas slavimo svetoga Fidela od Sigmaringena, kapucina i mučenika reformacije. Fidel je rođen kao Mark Roy ili Rey u 1577. u gradu Sigmaringenu, u Njemačkoj. Mark je studirao filozofiju i pravo na sveučilištu u Freiburgu te je potom poučavao filozofiju na istom sveučilištu, postigavši naslov doktora. Još kao student suzdržavao se od alkohola te je ispod odijela nosio košulju od kostrijeti. Bio je poznat zbog svoje skromnosti, blagosti i čednosti.
Početkom sedamnaestog stoljeća pratio je trojicu plemića kao učitelj na njihovu putovanju Europom, kako je onda bio običaj. Za šest godina putovanja često je pribivao svetoj misi te je posjećivao bolnice i crkve, često provodeći po nekoliko sati na koljenima pred Presvetim. Bio je velikodušan prema siromašnima, često im doslovce dajući košulju s leđa. Po povratku s putovanja bavio se pravom u Colmaru. Posebno je bio poznat kao odvjetnik siromašnih.
Uskoro se razočarao u pravo te se u kapucinskom redu pridružio bratu Georgu. Ušavši u kapucinski red, dobio je i novo ime, Fidel ili Vjerni. Završivši teološke studije, zaređen je za svećenika. Fidel se posebno posvetio ispovijedanju i propovijedanju. Uskoro je postao i gvardijanom samostana u Austriji. Za epidemije u gradu u kojem je služio, Fidel se brinuo za mnoge oboljele. Rim mu je potom povjerio propovijedanje među protestantima u Švicarskoj, zajedno s još osam kapucina. Imao je velikog uspjeha u svojoj misiji, što je naljutilo kalvine u tom području, pa su mu stali raditi o glavi. Fidel je toga bio svjestan, te se pripremio na mučeništvo.
U travnju 1622. ispovijedio se, slavio misu i propovijedao. Nakon propovijedi, pao je u ekstazu. Onima koji su ga okruživali rekao je da će za koji dan biti hrana crvima. Na današnji dan, dok je propovijedao, izbio je ustanak. Dok je odlazio odatle, napala ga je skupina kalvinskih vojnika koji su ga, nakon što se nije htio odreći katoličke vjere, umorili. Pokopan je dan poslije. Kada su nakon šest mjeseci otvorili njegov grob, našli su neraspadnuto tijelo. Relikvije mu se nalaze u Švicarskoj i Austriji.
Preuzeto s: hkm.hr