Post na Badnji dan nije obvezan, ali se preporučuje!

Crkveni propisi ističu da su svi vjernici dužni činiti pokoru te određuju neke pokorničke dane da bi se svi vjernici međusobno povezali zajedničkim oblicima pokore, kao što su posebno posvećivanje molitvi, izvršavanje djela pobožnosti i dobrotvornosti, samoodricanje, vjernije izvršavanje redovitih obveza, post i nemrs.

Takvi su pokornički dani, kako određuje važeći Zakonik kanonskoga prava, u čitavoj Katoličkoj Crkvi svi péci u godini te korizmeno vrijeme.

Zakonik određuje da je obvezan post i nemrs na Pepelnicu ili Čistu srijedu, dan kojim počinje korizma, te Petak muke i smrti Gospodnje, tj. Veliki petak.

Dakle, u službenom crkvenom zakoniku ne navode se dani došašća, pa ni Badnji dan, kao izričiti pokornički dani, što znači da Badnji dan nije određen kao dan u koji bi bio obvezan post.

Do II. Vatikanskog sabora Badnji dan je bio obavezan post, ali sada je ta obaveza dokinuta iako se i dalje preporuča da se na Badnji dan posti.

Dani došašća, vrijeme od 1. nedjelje došašća pa do Božića, premda nisu crkvenim zakonikom određeni kao izričiti pokornički dani, liturgijski su ipak označeni kao pokornički dani: misna biblijska čitanja u sve dane došašća pozivaju na pokoru i radosno iščekivanje dolaska Gospodnjega, kako konačnog dolaska – veći dio došašća – tako i dolaska utjelovljenoga Sina Božjega u liku betlehemskog djeteta. I običaji također daju vremenu došašća pokornički karakter. No, ipak Crkva u tom razdoblju ni jedan dan nije odredila kao dan posta koji bi obvezivao sve one koji su postali punoljetni do navršetka 59. godine života.

Ako Crkva nije izričito zapovjedila post, to ne znači da ga vjernici sami, dragovoljno, ne smiju izabrati sebi post. Upravo bi bilo dobro kad bi naše obitelji čuvale svoju obiteljsku predaju i obiteljske običaje, pa da poste i na Badnji dan. Time pojačavaju svoju pripravu za Božić žrtvom i odricanjem, a sam Božić još više dobiva na važnosti kao slavlje!