Grofica i redovnica ( 1174. – 1243. ) čiji spomendan  Crkva slavi 16. listopada.

Sveta Hedviga, grofica i cistercitska monahinja, je bila kćerka grofa Bertolda koji je imao titulu vojvode Hrvatske i Dalmacije. Rođena je u Bavarskoj u mjestu Andech gdje se i danas nalazi čuvena benediktinska opatija i jedno od najvećih njemačkih Gospinih svetišta.

S 12 godina udala se u Poljsku (Šleziju) za šleskog kneza Henrika Barbuta. Imala je sedmero djece. Bila je žena prožeta vjerom, duhom molitve i pokore. Brinula se za siromahe a u tome joj je pomagao i njezin muž. Nakon njegove smrti i smrti gotovo sve djece (osim kćerke Gerturude) otisala je u cistercitsku opatiji Trebnitz blizu Wroclava (Breslau) i tamo se zamonasila kao cistercitkinja, zajedno s svojom kćerkom Gertrudom koje je bila poglavarica opatije i kasnije isto proglasna svetom. Hedvigu je svetom proglasio Klement IV. 1267. godine.

Hedviga je bila tetka Sv. Elizabeti Ugarskoj, jer joj se sestra udala za ugarskog kralja i rodila Elizabetu, koja je kasnije postala svetom i zaštitnicom svjetovnog franjevačkog reda. Sv. Hedviga je zaštitnica Šlezije i Njemačke. Nju podjednako štuju i Poljska i Njemačka, što je odigralo značajnu ulogu na Drugom vatikanskom saboru u poboljšanju međusobnih odnosa biskupskih konferencija tih zemalja. Patron je Berlina i tamo joj je posvećena katedrala. Njezin lik nalazi se i na škrinji sv. Šime u Zadru. Njene svete relikviji se čuvaju u crkvi cistercitske opatije Trebnitz koje je mjesto neprekinutih hodočašća ponajprije njemačkih katolika i Poljaka.

Preuzeto s: sveci.net