Jedna od najslavnijih kršćanskih djevica i mučenica. Njezino ime je ušlo u Prvu euharistijsku molitvu i u Litanije Svih svetih. Pružila je najljepše svjedočanstvo za vjeru i djevičanstvo. Iako je bila tjelesno mlada, duhovno je bila posve zrela pa je dobro uočila gdje se nalaze vječne vrijednosti i za njih se životno opredjelila te im ostala vjerna sve do smrti.

Crkva danas slavi jednu od najslavnijih kršćanskih djevica, sv. Agnezu, odnosno Janju. Njezino je ime ušlo u Rimski kanon ili Prvu euharistijsku molitvu, u Litanije Svih svetih, a svojim su je spisima proslavili najveći crkveni pisci kao sv. Ambrozije, sv. Augustin i sv. Jeronim.

Prvi kršćanski rimski car Konstantin Veliki nekoliko desetljeća nakon njezine smrti na grobu sv. Janje sagradio je veličanstvenu baziliku. Još i danas se u toj bazilici na Nomentanskoj cesti u Rimu blagoslivljaju jaganjci od čije se vune prave paliji, koji se daju nadbiskupima i metropolitima.

Stara kršćanska predaja kaže da je sv. Janja bila kći odlične patricijske obitelji, odrasla u bogatstvu, sjaju i raskoši. Još kao djevojčica postala je kršćanka. Toliko se oduševila Kristom da se zavjetovala na djevičanstvo. Tu započinju njezine nevolje. Zaprosio ju je za svoga sina sam prefekt grada Rima. Budući da je odbila prošnju, mladi se prosac uvrijedio i bolje ispitao zašto je Janja tako postupila. Kad je otkrio da je kršćanka, prijavio ju je sudu. Ni najteže prijetnje nisu mogle mladu djevojku odvojiti od vjere u Krista. Pogubili su je mačem oko 304. godine.

Zadivljuje što je sve to junački podnijela u svojoj gotovo djetinjoj dobi, od 12 godina. Iako tjelesno mlada, duhovno je bila posve zrela i time postala uzor mnogima. Pobožna predaja kaže da se osam dana nakon svoje smrti ukazala svojim roditeljima, držeći janje u rukama. Tješila ih je pokazujući im slavu koju je zadobila mučeničkom smrću.

Sveta je Janja zaštitnica ženske mladeži, a mnoge su se djevojke po njezinu primjeru oduševile za djevičanstvo i posvetile svoj život Isusu, božanskom Zaručniku.

Preuzeto s: hkm.hr