Pismo vjeroučitelju jedne krizmanice iz naše Misije

Hvaljen Isus i Marija!

Dragi fra Denise

htijela sam vam se jednom privatno zahvaliti što ste nas kroz ovu cijelu godinu pratili i pokušali na pravi put povest kroz vjeronauku i naše upoznavanje s Bogom i vjerom.

Vjerujem da Vam nije bilo baš lako, pogotovo kad nismo znali odgovor na vaša (ajmo reći) lagana pitanja i kad ste si mislili ,,Pa brate mili ovo znaju i djeca u 3. razredu osnovne škole.”

Uz Vas sam dosta stvari naučila i stalno sam mami govorila nakon vjeronauka da mi je značenje molitve ili značenje svetaca jasnije postalo.

Skužila sam neke stvari u životu i jedna od najbitnijih stvari je ta da u mom životu mobitel zauzima previše mjesta.

Pokušavam to promijeniti.

Uz vaše priče sam počela moliti Devetnicu Duhu Svetom i molim svaku večer Gospoinu krunicu.

Nije možda puno, ali svako započinjem malim koracima.

Jako sam Vam zahvalna što ste mi Vi na neki način otvorili oči što sam uz vašu pomoć našla put prema dragom Bogu.

I nastavljam ići redovito svake nedjelje u crkvu (ove nedjelje ću čak i čitati)

Još jednom iskreno hvala što ste nas pokušali kroz priču okrenuti na pravi put i napraviti boljim ljudima, da upoznamo svoju vjeru i njeno značenje, da ne budemo naivni i zanosni.

Puno Vam hvala !

 

Krizmanica M. K.

 

Ovo je pismo objavljeno da se ipak vidi da ima onih koji su rasli u vjeri kroz vjeronauk i druženje!

Vjerujem da ima još ovakvih. Neki su mi to izrekli usmeno, ali evo i jedna pisana riječ.

Mnogi kritiziraju krizmanike i uzaludan trud oko njih, ali ako je samo jedna osoba u godinu dana napredovala u svojoj vjeri trud se isplatio.